Obrazovanje beg iz siromaštva

Maja Jovanović:Siromašni smo zato što smo neobrazovani,a neobrazovani smo zato što smo siromašni

Kad se selo Deronje spomene, ljudima sa „strane“ prva asocijacija su romski tamburaški orkestri.I zaista kad se začuju zvuci onih pesma iz čuvenih filmova Aleksandra Petrovića,koji prestavljaju klasiku domaće kinematografije,malo ko može,a da se ne seti Deronja i čuvene romske muzičke bande „Biće skoro propast sveta“. Romski orkestri iz ovog naseljenog mesta opštine Odžaci, zbog spomenika kralja Aleksandra smeštenog u strogom centru Deronja,znanog i kao „kraljevsko selo“,danas sviraju „tamo negde daleko“ i tek kad –kad svrate u Deronje.Oni koji su ostali ,a danas ih je oko 400,umesto u muziciranju beg iz siromaštva traže u obrazovanju koje je po rečima nastavnice romskog jezika, sa elementima nacionalne kulture i tradicije u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“,Maje Jovanović posle siromaštva najveći problem romske zajednice.
Siromašni smo zato što smo neobrazovani, a neobrazovani smo zato što smo siromašni kaže Maja Jovanović i dodaje da jedini kamen spoticinja na putu prema potpunom i adekvatnom obrazovanju Roma upravo siromaštvo.
Mnoga romska deca decenijama unazad bila su okrenuta tradicionalnim romskim zanatima,a sve pod izgovorom očuvanja tradicije.Gore od muške prolazila su ženska deca kojoj su ili kršena ljudska prava ili su primoravana da rano stupaju u brak.Tokom „Dekade Roma – 2005 – 2015 godine „ uslovi za obrazovanje romske dece su se poboljšali i njihova prisutnost u obrazovnim institucijama je mnogo vidljivija kaže Jovanović i dodaje da je potpuno i kvalitetno obrazovanje jedan od preduslova rešavanja ostalih nagomilaih problema Roma.
Istakavši da su deronjski Romi , među prvima na prostoru Srbije prepoznali zanačaj obrazovanja Jovanović kaže da u Osnovnonu školu “Vuk Karadžić“ u Deronjama trenutno pohađa 150 učenika,od čega je njih 44-oro je romske nacionalnosti.
Romi su autotohni stanovnici Deronja i u potpunosti su integrisani u društvo.Probleme od onih prozaičnih do onih životnih delimo sa meštanima drugih nacionalnosti sa kojim živimo u skladu i razumevanju.Činjenica da romska deca u Deronjama nastavu pohađaju pod „istim krovom“ sa decom većinskog naroda , a da nema incidenata i šikaniranja na nacionalnoj osnovi primer su dobre prakse koja nije svojstvena većini drugih sredina rekla je Jovanović.
Po rečima Maje Jovanović romska deca iz Deronja koja završe osnovnu školu u velikom procentu svoje obrazovanje nastavljaju u jednoj od srednjih škola u Odžacima.
Kao pedagog trudim se da decu upoznam sa svim privilegijama koje će imati u životu ukoliko posle osnovne škole nastave dalje da se obrazuju.Usmeravam ih i ohrabrujem da iskoriste šansu koju nisu imali njihovi roditelji pošto je obrazovanje preduslov da izađu iz začaranog kruga siromaštva u kojem su Romi vekovima zatočeni ističe Jovanović i dodaje da je dobro što lokalna samouprava ima sluha kad je reč o obrazovanju Roma.
Osnivanjem Kancelarije za romska pitanja 2007 godine mnogi problemi Roma u opštini Odžaci počeli su brže da se rešavaju.Besplatan prevoz,udžbenici,užina,jednokratna pomoć za vrlodobre i odlične učenike i nagrade za postignute rezultate na takmičenjima su „vetar u leđa“ romskoj zajednici rekla je Maja Jovanović nastavnica romskog jezika u Osnovnoj školi „Vuk Kradžić“ .

Nase novine broj 286 – 13-1

Naše novine 

Projekat_Glas_Roma_u_lokalnim_zajednicama-disclaimer