Stanovanje centralni problem Roma

U Srbiji postoje 593 podstandardna naselja u kojima žive pripadnici romske zajednice. Na žalost malo se radi na urbanizaciji tih naselja, tako da predrasude, stereotipi pa i diskriminacija su građeni na izgledu foto 2 1romskih naselja, na tom nimalo izglednom položaju ljudi koji u njima žive.

Kada je grad Niš u pitanju, ulaganja u infrastrukturu u romskim naseljima u poslednjih 10 godina nema, a razlog su nelegalizovana naselja. Beograd mala, Stočni trg i Crvena zvezda tri su najveća naselja u kojima živi najbrojnija nacionalna manjina u Nišu, zvanično sa oko osam hiljada pripadnika ove manjine, medjutim nezvanično ih ima tri puta više.

mevla-300x152“Nemamo struju, kanalizaciju, vodu, mnogo je teško. Deca nam već mesec I po dana ne idu u školi”, napominje Mevla Ćupi iz niškog naselja Crvena Zvezda.

Prema rečima prvog čoveka grada Niša, g. Darka Bulatovića, grad je u septembru poslao koncept projekta, na   javnom  pozivu za dostavljanje prijava za dodelu bespovratnih finansijskih sredstava (grantova) iz IPA 2013, u ukupnoj vrednosti od 9,5 miliona evra, u cilju sprovođenja aktivnosti koje se odnose na obezbeđivanje trajnih stambenih rešenja i unapređenje infrastrukturne u podstandardnim romskim naseljima na teritorijama opština Republike Srbije.bulat

Nezvanično saznajemo da se planira izgradnja 52 stambene jedinice u kojima će biti smeštene romske porodice, naravno ukoliko ovaj projekat bude podržan od strane donatora.

Jedan od najvećih problema sa kojima se susreću Romi iz Niša su žitelji naselja Crvena zvezda, on je  usko povezan sa legalizacijom tog naselja. Iako ono postoji još od 60-tih godina prošlog veka, legalizovati ovo naselje je nemoguće. Nemoguće jer su kuće izgrađene na društvenom i jednim delom na privatnom zemljištu. U poslednjih 40 dana stanovnici ovog naselja nemaju struju, problem je kako kažu iz EPS Snabdevanje u Nišu dug od oko 30 miliona dinara! Isti problem je bio i pre dve godine i ovi ljudi su bili bez struje gotovo 6 meseci. Tadašnji direktor Distribucije, a sadašnji gradonačelnik Niša je posle dugih pregovora, u oktobru 2014.g, posetio naselje i pred medijima izjavio da je deo duga pokriven anonimnom donacijom, a obaveza meštana ovog naselja je da svakog meseca uplaćuju paušalni iznos od po 100 – 110 hiljada dinara, na račun distribucije.

Posle gotovo dve godine isti problem, ali drugi direktor Distribucije, g. Saša Kordić, koji kaže da su isključeni zbog duga! Pre nedelju dana je održan i prvi protest ispred gradske kuće, koji na žalost nije dalo rezultata!

sulejman-300x151Da li treba ponovo proći još 6 meseci pa da ovi ljudi dobiju struju, iako čelnici grada znaju da u ovom naselju koje broji oko 700 duša, ima oko 80 dece koja idu u školu, veliki broj starih, iznemoglih lica? Znači li to da su Romi na neki način prepušteni na milost i nemilost lokalnih vlasti? pita se g. Sulejman Sulejmanović.

Upravo to. Jer svaki lokalni vlastodržac koliko sutra može da dođe u naselje i kaže – ovo je gradsko zemljište, gradićemo tu to i to, a vaše je da se iselite. Svedoci smo da se to u pojednim gradovima proteklih godina i dešavalo .

Za rešavanje ovog problema je potrebna politička volja i malo ljudskosti, za koju verujem da je još uvek svi mi imamo u sebi.

ZAKON O LEGALIZACIJI ROMSKIH NASELJA

Još uvek na čekanju

U poslednjih 15 godina Srbija je imala četiri Zakona o legalizaciji, a ni jedan nije u obzir uzimao problematiku naselja u kojima žive Romi, a upravo je urbanizacija jedan od osnovnih preduslova za razvoj.

balić-300x150Zahvaljujući Stalnoj konferenciji romskih udruženja gradjana – Ligi Roma, država je septembra 2015.g. dobila  „poklon“ koji, na žalost, još uvek odbija da prihvati iako je reč o dokumentu koji nudi realna i optimalna rešenja za rešavanje jednog kompleksnog problema. Reč je o Nacrtu zakona o legalizaciji romskih naselja u Srbiji.

Po rečima Osmana Balića, direktora YUROM centra i predsednika Lige roma, u pitanju je zakon koji bi omogućio da se naselja izgrađena ili rekonstruisana pre 1971. godine u kojima živi više od stotinu Roma, sačuvaju kao celina, i legalizuju.

U okviru projekta „Ovde smo zajedno– Evropska podrška za inkluziju Roma“ Misija OEBS-a u Srbiji je napravio i praktično poklonio bazu podataka državi. U njoj se nalaze svi neophodni podaci snimljeni sa građevinskog, ali i socijalnog aspekta,  na žalost na lokalu se gotovo i ne koristi.  Ova baza trebalo bi da posluži za buduće investicione planove u poboljšanju uslova života romske populacije u Srbiji.

Produkcija Roma world

Projekat_Glas_Roma_u_lokalnim_zajednicama-disclaimer