Pravno nevidljivi ljudi

– Kada ljudi žive u totalnom siromaštvu onda su im lična dokumenta poslednja, a trebalo bi da budu prva briga jer bez njih ne mogu da ostavre nijedno pravo – kaže Milojko Ametović, predsednik NVO Živa vatra iz Jadranske Lešnice

 

Tačan broj pravno nevidljivih ljudi u Srbiji nije poznat. Prema istraživanju iz 2010. godine, koje je sprovedeno u okviru UNHCR-ovog izveštaja o apatridima u Srbiji, 1,5 odsto Roma, Ašaklija i Egipćana nije upisano u matičnu knjigu rođenih, dok 2,3 odsto nema državljanstvo. Prošlogodišnje istraživanje UNHCR -a i Republičkog zavoda za statistiku pokazuje da šest odsto dece iz romskih naselja nije upisano u matičnu knjigu rođenih, dok je u opštoj populaciji 99 odsto dece mlađe od pet godina upisano u matične knjige.

 

Za osobe bez dokumenata kaže se da su pravno nevediljiva lica što znači da oni ne mogu da ostvare nijedno pravo od prava glasa do socijalne i zdravstvene zaštite. Deca koja ne poseduju izvod iz matične knjige rođenih dele sudbinu svojih roditelja, ali njima je omogućeno da se i bez dokumenata upišu u školu pošto je osnovno obrazovanje obavezno.

 

U NVO Praksis koja se godinama bavi ovom temom ocenjuju da je u Srbiji ostvaren veliki pomak u nastojanjima da se reše problemi pravno nevidljivih lica. Od naročitog značaja je izmena i dopuna Zakona o vanparničnom postupku koji je usvojen u avgustu 2012. godine i kojim je propisan sudski postupak utvrđivanja vremena i mesta rođenja namenjen licima koja ne mogu da se upišu u matične knjige u upravnom postupku. Zahvaljujući tome olakšana je procedura dobijanja ličnih dokumenata brojnim osobama koje na osnovu ranijih propisa nisu mogle da se upišu u matične evidencije. Međutim, još uvek nisu stvorene pretpostavke za sprečavanje pojave novih pravno nevidljivih lica, jer nisu preduzete mere koje bi omogućile blagovremenu prijavu rođenja svakog deteta. Uputstvom o vođenju matičnih knjiga i o obrascima matičnih knjiga propisano je da se prilikom upisa deteta, podaci o roditeljima upisuju na osnovu izvoda iz matične knjige rođenih, odnosno matične knjige venčanih i lične karte, pa lica koja nemaju te dokumente ne mogu da prijave rođenje svog deteta. Da bi se problemi u vezi sa upisom u matične knjige trajno rešili, nije dovoljno samo da se obezbedi efikasno sprovođenje postupaka utvrđivanja vremena i mesta rođenja, nego je neophodno i da se obezbedi jednostavan sistem prijave rođenja koji bi svakom detetu omogućio da bude upisano odmah po rođenju, bez obzira na to da li roditelji poseduju lične dokumente.

 

U Loznici prema rečima Milenka Erića, načelnika Odeljenja za opštu upravu nije bilo naknadnih upisa u matične knjige rođenih po odluci suda. On kaže da je teško proceniti da li i koliko ima pravno nevidljivih Roma.

 

– Primetno je da je sve veći broj Roma upoznat sa svim procedurama upisa u matične knjige i dobijanja ličnih dokumenata. Oni dolaze ili spremni ili u pratnji nekog ko im pomaže u regulisanju te obaveze od koje im zavisi i sve drugo, a prvenstveno mogućnost dobijanja pomoći od grada ili za druga socijalna davanja – kaže Erić.

 

Milojko Ametović, predsednik NVO Živa vatra iz Jadranske Lešnice, takođe tvrdi da Romi u Loznici imaju uredna lična dokumenta, ali ukazuje i na pojedinačne slučajeve koji se javljaju sporadično.

 

– Evo sada imamo problem nekoliko porodica koje su došle iz Beograda u Čokešinu i treba da regulišu prijavu prebivališta. Reč je o ljudima koji su nepismeni i ne shvataju koliko je to važno. Oni žive u totalnom siromaštvu i sva njihova briga je vezana za golo preživljavanje od danas do sutra pa su im lična dokumenta sporedno pitanje. Pokušavamo da im objasnimo da to treba da im bude glavno pitanje kako bi mogli da reše sve druga vezana za egzistenciju, ali i budućnost njihove dece. Oni nam obećaju da će ići u grad da to zajedno rešimo, pa se predomisle pošto nemaju pare ni za autobusku kartu. Zato to ne bi trebalo ostavljati njima na volju nego im treba obezbediti institucionalnu pomoć – kaže Ametović.

 

U NVO Praksis upozoravaju da je upis u matičnu knjigu rođenih tek prva prepreka koju pravno nevidljiva lica moraju da prevaziđu kako bi dobila sve potrebne dokumente.

 

Osobama koje su upisane u matične knjige na osnovu rešenja vanparničnog suda često se ne upisuje podatak o državljanstvu, te one moraju da pokrenu postupke za sticanje državljanstva, a nakon toga treba da prijave prebivalište i da pribave ličnu kartu. Prema tome, da bi se pravno nevidljivim licima omogućio pristup pravima, pored olakšanog upisa u matične knjige potrebno je da se obezbedi i efikasno postupanje povodom zahteva za sticanje državljanstva i za prijavu prebivališta i za izdavanje lične karte.