Pravna nevidljivost – problem i posledice

Pravno nevidljiva lica predstavljaju jednu od najugroženijih grupa u Srbiji sa stanovišta pristupa osnovnim ljudskim pravima. U toj grupi, svakako, ima i lica romske nacionalnosti

 

Na poslednjem popisu stanovništva, 2011. godine, 244 gradjana Prijepolja  se izjasnilo da pripadaju romskoj nacionalnoj zajednici. U stvarnosti taj je broj nešto veći zbog toga što popisom nije obuhvaćen jedan broj Roma ali je udeo romske populacije u ukupnom broju stanovnika svakako manji od jednog procenta.

 

– U praksi je moguće da ima pojedinačnih slučajeva pravno nevidljivih lica romske nacionalnosti ali se sa stanovišta Opštinske uprave tu ne može učiniti ništa više, rekla je za “Polimlje” načelnica Opštinske uprave Hanka Hajdarević. Matična služba ima vrlo konkretan okvir rada i u tom okviru su, potpuno ravnopravno, pripadnici svih naroda i narodnosti, odnosno nema apsolutno nikakvih izuzetaka. Ipak, nemoguće da se pojavi neka osoba bez recimo dokumenata u matičnoj knjizi, ali je do toga moglo doći isključivo nečinjenjem konkretne osobe odnosno njenih roditelja kad je u pitanju upis u matične knjige.

 

Pravno nevidljiva lica predstavljaju jednu od najugroženijih grupa u Srbiji sa stanovišta pristupa osnovnim ljudskim pravima. U toj grupi, svakako, ima i lica romske nacionalnosti.

 

– Za pristup brojnim pravima neophodno je posedovanje izvoda iz matične knjige rođenih, uverenja o državljanstvu, lične karte i prijave prebivališta. Budući da nisu upisani u matične knjige, pravno nevidljivim licima otežan je pristup pravima čije uživanje je uslovljeno posedovanjem dokumenata, ističe  Milijana Trifkovic, pravna analiticarka Organiyacije civilnog društva  Praxis iz Beograda. Sa istim teškoćama suočavaju se i deca koja nisu upisana u matične evidencije. Deci koja ne poseduju izvod iz matične knjige rodjenih uskraćuje se pristup zdravstvenoj zaštiti, a sa preprekama se susreću i prilikom upisa u školu, iako je pohađanje osnovne škole obavezno, a deci iz ugroženih grupa garantovano je pravo da se upišu u školu i bez dokumenata, kaže ona.

 

UNHCR se povlači 2016. iz posla pružanja pravne pomoći u ovoj oblasti i taj posao će preuzeti država, pa je zato, kako je ističe, jako važno usvajanje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći koji se nalazi na javnoj raspravi.

 

U Srbiji trenutno ima 147.000 registrovanih Roma, a na okruglom stolu nedavno su predstavnici romskih udruženja izneli svoja mišljenja o načinima da još više pripadnika ove manjine dođe do ličnih dokumenata.

 

– Taj problem kod relativno malobrojne romske populacije u opštini Prijepolje nije nešto posebno izražen, ali je svakako u redu da je obezbedjeno jednako pravo svim pripadnicima naroda ili nacionalnih manjina, kaže za “Polimlje” Dino Bajramović iz lokalnog romskog naselja Jezdovića Kosa. Romi za svoje domove, najčešće nemaju pravno regulisan vlasnički status. Naselja u kojima žive su uglavnom siromašna i nehigijenska. Za njih su karakteristične male kuće, zbijene jedna do druge. U njima živi i po nekoliko porodica, koje su udaljene od centra grada i važnih ustanova i institucija, kaže on.

 

Uputstvom o vođenju matičnih knjiga i o obrascima matičnih knjiga propisano je da se prilikom upisa činjenice rođenja deteta podaci o roditeljima upisuju na osnovu izvoda iz MKR, odnosno MKV i lične karte, a kada su u pitanju stranci, na osnovu putne isprave. Lica koja nemaju pomenute dokumente ne mogu da prijave rođenje svog deteta, što dovodi do pojave novih pravno nevidljivih lica. Da bi se problemi u vezi sa upisom u matične knjige trajno rešili, nije dovoljno samo da se obezbedi  efikasno sprovođenje postupaka utvrđivanja vremena i mesta rođenja, nego je neophodno i da se obezbedi jednostavan sistem prijave rođenja koji bi svakom detetu omogućio da bude upisano odmah po rođenju, bez obzira na to da li roditelji poseduju lične dokumente, smatraju u CDO „Praxis“.