Sitnim koracima do rešavanja krupnih problema

Iako se proteklih desetak godina u Srbiji, ali i u Nišu puno govorilo o Romima, na poboljšanju uslova života ove zajednice nije puno učinjeno

Grad Niš ima  260.237 stanovnika. Najbrojniju i najvidljiviju nacionalnu manjinu u Gradu čine Romi kojih je, prema zvaničnim podacima, 5.687,od tog broja oko 1.200 su interno raseljena lica. Tako kaže zvanična statistika, međutim procenjuje se da je stvarni broj pripadnika romske zajednice u gradu na Nišavi nekoliko puta veći – oko 20.000.

Niški Romi pretežno žive u četiri urbana, nelegalizovana romska naselja u stalnim jevrejsko-grobljekućama. Beograd Mala, Kurvin Grad i 12. Februarsu stara romska naselja, dok je Šljaka naseljena 1999. godine. U njoj su skoncentrasani uglavnom Romi sa Kosova I Metohije, mada ima i Roma starosedelaca kako i stanovnika neromske nacionalnosti. Infrastruktura stanovanja je najbolja u naselju Kurvin Grad – postoji vodovodna i kanalizaciona mreža, električna energija i asfaltirane ulice, zatim u naselju 12. februar, gde samo ulice nisu asfaltirane, a ostala dva, najveća romska naselja imaju delove u kojima su voda, kanalizacija i struja dovedeni i delove u kojima nedostaju. Beograd Mala je delimično asfaltirana, dok Šljaka nema asfaltirane ulice.

Za žitelje ovih naselja, međutim, najveći problem je svakako nedostatak posla. Od ukupnog broja Roma u Nišu nezvanično oko 20 hiljada, više od 95 procenata nema zaposlenje, Po rečima Zorana Jovića, direktora Centra za socijalni rad „Sveti Sava“ od oko 10 hiljada korisnika socijalne pomoći oko 60 odsto  njih čine pripadnici romske zajednice.

Kada je položaj Roma u pitanju najveći iskorak tokom protekle decenije učinjen je u oblasti obrazovanja. Ipak, uglavnom su tome doprinele mere koje se sprovode na nivou države, dok niko od čelnika Grada Niša i gradskih opština još uvek nije ni razmišljao o uvođenju, na primer, stipendija za romske studente i srednjoškolce.

Iako se proteklih desetak godina u Srbiji, ali i u Nišu puno govorilo o Romima, na poboljšanju uslova života ove zajednice nije puno učinjeno Grad Niš nema koordinatora za romska pitanja, iako u Srbiji oko 60-tak gradova ima po jednog Roma na ovoj funkciji, takođe nema ni Lokalni akcioni plan za Rome. Zahvaljujući sredstvima Kancelarije za ljudska i manjinska u okviru projekta „ Pogled iz mog ugla“ u 2015 godini i „ Romi i Strategija za unapređenje položaja Roma u RS“ u 2016.g., produkcija Roma World  zagovarala pripremu ovog strateškog dokumenta za Rome u Nišu. Dakle, čekalo se više od godinu dana da bi se formirala radna grupa za izradu LAP-a.

Rešenjem koje doneto 17.03.2016.g. od strane bivšeg gradonačelnika grada Niša imenovani su članovi ove radne grupe i do današnjeg dana održana su dva sastanka na kojima je usvojena metodologija rada kao i opšti i specifični ciljevi LAP-a, izrada ovog dokumenta se očekuje u narednih 60-tak dana, da bi se mogao budžetirati za narednu godinu. Ovaj dokument obuhvatiće oblast, obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, socijalne politike, kulture i informisanja. U radu ove grupe su uključena četiri pripadnika romske zajednice, očekuje se i predstavnik NSRNM koji će biti uključen u rad ove grupe i samim tim biće 5 predstavnika romske zajednice.

– Ovaj dokument važan je za romsku zajednicu koja je i najbrojnija u Nišu ali i u teškom položaju. Svi članovi radne grupe kojih ima 12 od kojih su 4 iz romske zajednice  rade kao volonteri, kaže Slavica Andonov, predsednica ove radne grupe, napominjući da očekuje  pomoć grada kao i njegovih stručnih službi u prikupljanju podataka.

Svetozar Aleksov većnik grada Niša, (podpredsednik radne grupe za izradu LAP-a), kaže da se trenutno sakupljaju svi podaci sa kojima raspolažu gradske institucije  koji su relevantni za romsku zajednicu iz svih oblasti koje su zastupljene u novoj „Strategiji za socijalno uključivanje Roma 2016-2025“ a koje će biti sadržane u LAP-u za Rome.

– U Nišu živi veliki broj Roma sa svakojakim problemima,  što iziskuje praktičnu politiku za njihovo rešavanje koja će biti sadržana u budućem LAP-u, zato je ova radna grupa I te akko neophodna, komentariše Osman Balić, predsednik organizacije Liga Roma i član radne grupe.

Još jedan od problema koji nas čeka u budućnosti jeste povratak velikog broja pripadnika romske zajednice iz zemalja EU na osnovu sporazuma o Readmisiji.

Poverenik za migracije u Nišu Boris Nužda kaže da tačan broj povratnika iz zemalja EU se ne zna jer se veliki broj povratnika ovom Komesarijatu ne obraća za pomoć! Od liberalizacije viznog režima sa EU 2009.g. do kraja 2015.g. azil je u Nemačkoj zatražilo oko 80 hiljada građana Srbije, od toga 85% su Romi. Iako je SR Nemačka u avgustu 2015.g. najavila da će vratiti oko 80 hiljada državljana Srbije koji nelegalno borave u toj zemlji, taj talas povratnika za sada nije u toliko veliki, što ne znači da već sutra neće biti masovnog povratka.

Kad je u pitanju zdravstvo pripadnici romske zajednice uglavnom ostvaruju sva svoja Zakonom zagarantovana prava, ali i veliku zaslugu za ovaj uspeh pripada i zdravstvenim medijatorkama kao i Domovima zdravlja u Nišu za dobru saradnju.

Sve u svemu, puno je problema na čijem rešavanju treba sistematski I intenzivno raditi, usvajanje lokalne strategije i akcionog plana za Rome svakako će biti važan, ali tek prvi korak.

Prvi zapis o niškim Romima iz 15 veka

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine U Srbiji živi 147.604 Roma ili 2,1% od Roma_people_1837-300x197ukupnog broja upisanog stanovništva, takođe ovaj popis pokazuje da je romska zajednica najmlađa  jedini imaju prosečnu starost ispod 30 godina (28,3).  Romi se doseljavaju na Balkan u XIV veku, samim tim i u Srbiju. Prvi pisani istorijski dokument koji pominje postojanje Roma u niškoj oblasti je turski popis iz 1491. godine . Svrha ovog, kao i kasnijih turskih popisa, bila je evidentiranje obveznika radi sakupljanja džizije – poreze. Iz ovog popisa se vidi da je u 18 turskih nahija, među kojima je i niška, živelo 3 237 običnih i 211 udovičkih domaćinstava Roma hrišćana.

Produkcija ROMA WORLD 

Projekat_Glas_Roma_u_lokalnim_zajednicama-disclaimer