Očuvanje životne sredine je njena misija

Anita Demiri, dvadesetčetvrogodišnja Boranka, diplomirani je inženjer zaštite životne sredine. Ova mlada Romkinja je inspiracija, ponos i uzor za generacije koje dolaze.

U šali kaže da joj je datum rođenja odredio izbor zanimanja. Rođena je, naime, petog juna na Svetski dan zaštite životne sredine.

– To me je motivisalo da što pre završim studije i posvetim se očivanju naše planete, počinje priču Anita.

Fakultet je upisala zahvaljujući dobrim ocenama i uspešno položenom prijemnom ispitu.

Anita o svom angažovanju posle završetka osnovnih studija govori:

– Nakon diplomiranja, u novembru 2017. godine, napravila sam pauzu od godinu dana, ali nisam sedela besposlena u tom periodu. S obzirom da sebe vidim jedino kao aktivistu za očuvanje životne sredine, postala sam član organizacije „Društvo mladih istraživača Bor“,  koja dugi niz godina deluje na području zaštite životne sredine i održivog razvoja na lokalnom nivou. Otvorila su mi se vrata ka novim saznanjima o životnoj sredini. Krenula su predavanja, seminari, obuke, od kojih je prva značajnija za mene bila na Fruškoj gori, tema treninga bila je „Upravljanje otpadom u Srbiji po EU standardima”, nakog čega sam poželela da se bavim tom granom životne sredine.

Učestovala sam na raznim skupovima, obeležavanjima značajnih ekoloških datuma, izdvojila bih učešće na “BONIS-u” (Borska noć istraživača” i “TNT” (Timočki naučni tornado) postala član jos jedne lokalne organizacije “Alternativa Bor” koja broji 10-ak mladih ljudi, uglavnom inženjera, okupljenih sa istim ciljem priča Anita.

Svečana dodela diploma bila je 1. oktobra 2018. godine, iste godine upisala je master studije  takođe na Tehničkom fakultetu u Boru, smer Rudarsko inženjerstvo na modulu “Reciklažne tehnologije i održivi razvoj”,

– Trening na Fruškoj gori je presudio da izaberem reciklažu kao jednu od grana ekologije, smatram da je ta oblast u Srbiji i te kako potrebna iz razloga što se prirodni resursi nesrazmerno troše, reciklažom se čuva životna sredina i pospešuje održivi razvoj. Studiranje na master studijama mi je lakši nego na osnovnim, ispite sam polagala u prvim rokovima, ostao je master rad koji je potrebno da se odradi experimentalno. Tema mog master rada biće u oblasti reciklaže papira, jer smatram da potreba za novim tehnologijama dovodi do smanjenja zagađenja životne sredine u ovom smislu reciklaža papira obezbeđuje očuvanje šuma koje su od presudnog znaćaja za opstanak svih nas na Zemlji.

Što se tiče neformalnog obrazovanja, stekla je dva sertifikata prilikom učešća na međunarodnoj konferenciji koja je bila održana na Borskom jezeru u periodu od 11-15. juna 2018. “Ekološka istina 2018” od kojih je jedan na studenskoj sekciji a drugi sertifikat na poster sekciji. U Beogradu na Pravnom fakultetu 8. maja 2019. dobila je sertifikat za pohađanje obuke “Ekološka škola prava”.

– Posao u struci je teško naći. Radila sam samo 3 meseca u Gradskoj upravi u Boru u kancelariji za životnu sredinu, iskustvo koje sam tamo stekla je dragoceno, imala sam uvid u ekologiju sa te druge zakonodavne strane, ono što na fakultetu nisam imala prilike da naučim. Kako kažu moja diploma će biti vrednovana tek za par godina kada se u Srbiji, možda, promeni svest ljudima o očuvanju životne sredine, do tad, boriću se da bar ljude u svom okruženju opominjem da ne bacaju otpad na ulici, smatram da promena svesti počinje od promene sitnih navika, kaže naša sagovornica.

Svojim vršnjacima poručuje: Ulažite u sebe, obrazujte se i usavršavajte, jer veliki snovi zahtevaju veliki trud! Preuzmite inicijativu, jer samo upornošću stižete do uspeha!

Da Anita zaista veruje u ono što poručuje svojim vršnjacima govori i činjenica da je tokom studiranja stekla više sertifikata o stečenim znanjima i veštinama.

Afirmativne mere za student romske nacionalnosti

Afirmativne mere za upis studenata romske nacionalnosti na fakultete u Srbiji sprovode se još od 2005. godine.a na snazi je i pravilnik, koji fakultetima nalaže da u okviru upisne kvote određeni broj mesta odvoje za studente iz osetljivih grupa.

Kandidati romske nacionalnosti, za ta mesta konkurišu tako što željenom fakultetu, pored obavezne dokumentacije, dostave preporuku Nacionalnog saveta romske nacionalne zajednice za upis na fakultet. Oni polažu prijemni ispit kao i svi ostali student, ali se posebno rangraju.

Zahvaljujući afirmativnima merama iz godine u godinu povećava se bro mladih Roma koji nakon završene srednje škole nastavljaju obrazovanje. Ono što posebno ohrabruje je činjenica, da mnogi od njih, poput Anite Demiri, ne koriste posebne kvote već se na univerzitete širom Srbije upisuju, zahvaljujući odličnom uspehu u srednjoj školi i visokom broju bodova na prijemnom ispitu.