Novo pomeranje rokova

Kragujevac je, prošle nedelje, bio domaćin predstavnicima mnogih novinskih, radio i televizijskih kuća iz Srbije, koji su učestvovali u radu „okruglog stola“, na kome se govorilo o privatizaciji u elektronskim i štampanim medijima. Ovaj skup organizovali su NUNS i „Lokal pres“, a uz podršku Norveške narodne pomoći i Švedskog helsinškog komiteta i to je, posle Niša, bio drugi sastanak na kome se razgovaralo o privatizaciji lokalnih i regionalnih medija.

Najviše nedoumica imali su ljudi iz lokalnih novina (javnih i društvenih preduzeća), jer im je, po Zakonu o javnom informisanju, 23. aprila istekao rok za privatizaciju, a nekima, poput „Subotičkih novina“, već je objavljen i prospekt za prodaju. Njih je umirio pomoćnik republičkog ministra kulture Miroljub Radosavljević, koji je rekao da će ti mediji nastaviti da rade, uprkos tome što još nisu usvojene izmene Zakona o javnom informisanju. On je, takođe, rekao da će rok za privatizaciju lokalnih štampanih medija najverovatnije biti produžen do sredine naredne godine, a nagovestio je i mogućnost produženja roka za privatizaciju elektronskih medija do sredine 2007. godine.

Novi pravilnik za elektronska glasila

Slobodan Kremenjak iz beogradske Advokatske kancelarije „Živković i Samardžić“, koja pri „Lokal presu“ pruža pravnu pomoć medijima prilikom privatizacije, objasnio je da Zakon o javnom informisanju nije ostavio pravni osnova za dalje delovanje državnih medija. Tako će se RTS transformisati u javni servis, dok je lokalnim medijima, elektronskim i štampanim, ostavljen rok da još malo rade, nakon čega prestaju da postoje. On je podsetio da je Zakonom o radiodifuziji, koji je donet 2002. godine, određen rok u kome elektronski mediji koji su javna preduzeća treba da se privatizuju. To je Zakonom o javnom informisanju nespretnije urađeno, jer u njemu stoji da lokalna javna preduzeća prestaju da postoje u roku od dve godine od dana stupanja zakona na snagu, a taj rok istekao je 23. aprila ove godine. Kremenjak je naglasio da zakon nije ponudio odgovor da li te novinske kuće mogu da rade u nekom drugom obliku, pa je to, uglavnom, i bila tema ovog skupa u Kragujevcu.

Njegov kolega Nebojša Samardžić trudio se da bude što pragmatičniji, govoreći o rešenjima koja lokalna glasila najviše i interesuju:
– Rok za privatizaciju elektronskih medija ističe tek u leto iduće godine, a nadležno ministarstvo bilo je u obavezi da donese uputstvo o načinu njihove privatizacije, što je Ministarstvo kulture uradilo u avgustu prošle godine. Pošto je bilo problema u vezi njegove realizacije, reagovale su profesionalne i strukovne organizacije i sama Agencija za privatizaciju, pa očekujemo izmene u tekstu uputstva, tako da bi se sa privatizacijom elektronskih medija krenulo brzo.

Pošto zakonom nije predviđena obaveza i način privatizacije štampanih medija, Samardžić opravdava njihov strah. Jer, ako bi se striktno držali zakona, to bi značilo da bi država, posle 23. aprila, mogla da krene u likvidaciju glasila čiji su osnivači lokalne samouprave. To se, na sreću, neće dogoditi, što je potvrdio i Radosavljević.
– Još početkom ove godine, Ministarstvo kulture videlo je da mnogi štampani mediji nisu spremni za privatizaciju, pa smo, na njihov zahtev, još u februaru podneli Vladi amandman na Zakon o javnom informisanju, kojim smo tražili produženje roka do 23. aprila 2006. ili do sredine iduće godine, kada je rok za privatizaciju elektronskih medija.

Vlada je to prihvatila i amandman je stigao u Narodnu skupštinu. Pošto je predsednik Predrag Marković obavešten da će nastati pravni vakuum, ovaj amandman naći će se veoma brzo na dnevnom redu sednice republičkog parlamenta, tako da će se rok za privatizaciju štampanih medija odložiti do sredine iduće godine, rekao je pomoćnik ministra kulture.

Najpre – „čiste“ novine

Miroljub Radosavljević je, takođe, objasnio da postoje zahtevi da se produži i rok za privatizaciju elektronskih medija, ali i naglasio da se on ne može beskonačno produžavati, pogotovo što je počeo da radi „famozni“ Radiodifuzni savet. Podsećajući da je u Srbiji registrovano oko 1.400 radio i TV stanica, pomoćnik ministra kulture rekao je da će tek jedna trećina dobiti frekvencije. To znači da će samo oni mediji koji dobiju frekvenciju moći da idu u privatizaciju, a novo, izmenjeno i dopunjeno, uputstvo o njihovoj privatizaciji biće gotovo već naredne nedelje. Radosavljević je naglasio da ukoliko se produži rok za elektronske medije sigurno neće biti duži od godinu dana, te da su se koplja najviše lomila oko toga da li novi vlasnik može, posle pet godina, da promeni osnovnu delatnost firme, ukoliko, recimo, posle godinu dana posluje sa gubitkom.

Odgovori su sadržani u novom, dopunjenom, pravilniku, o kome je nešto više govorio Dragan Bosiljkić iz Agencije za privatizaciju, inače zadužen za sektor medija. On je objasnio da je problem, vezan za elektronske medije, predstavljalo to što se nije znalo da li oni treba da uđu u proces privatizacije i pre nego što dobiju frekvenciju. Kako su svi izgledi da pre 2007. godine neće biti raspisan tender za dodelu lokalnih frekvencija, predloženo je da novi pravilnik sadrži i tu mogućnost. Ali, uz klauzulu koja novom vlasniku dozvoljava promenu delatnosti preduzeća samo u slučaju ako ne dobije frekvenciju.

Bosiljkić je govorio i o izmenama pravilnika koje se odnose i na kontrolu kupoprodajnog ugovora i emitovanja obaveznog lokalnog informativnog programa, naglašavajući da je od pokretanja inicijative do aukcije potrebno između šest meseci i godinu dana.

Kad je reč o štampanim medijima, za privatizaciju preduzeća čiji je osnivač Republika Srbija potrebna je saglasnost Vlade, kao i nadležnog ministarstva. Bosiljkić je rekao da je Agencija praktično već ušla u taj postupak i da trenutno radi na prikupljanju baze podataka. Najpre će biti pokrenuta inicijativa za privatizaciju „čistih“ štampanih medija, a zatim za one kuće koje imaju i novine i elektronske medije. Kada bude dobijena lista, Agencija će izaći pred Vladu sa spiskom štampanih medija koji će se privatizovati i, nakon dobijanja saglasnosti, Ministarstvo i Agencija će objaviti prospekt i praktično oglasiti privatizaciju.

Pored mnogobrojnih konkretnih pitanja koja su postavljali predstavnici glasila, na ovom skupu bilo je reči i o zaštiti određenih radnih prava pre ulaska u proces privatizacije, o čemu je govorio Dragan Milanović, potpredsednik UGS „Medija Nezavisnost“.