Za mnoge lokalne novinare, novinarstvo je postalo rizičan i neizvestan poziv. Male lokalne sredinama u kojima se građani međusobno prepoznaju doprinose da sve upućene pretnje, uvrede i pritisci koji prate novinare na ulici i na društvenim mrežama, njihova svakodnevna borba za finansijsku održivost doživljavaju se intenzivnije i jače. „Najveća opasnost nije samo u tome što nas napadaju,“ kaže jedna od lokalnih novinarki i vlasnica medija, članica ’’Lokal presa’’ „već što pokušavaju da nas naviknu da ćutimo i prihvatimo da je to normalno.“
Zato su analize koje periodično objavljuje PU ’’Lokal pres’’ pokazatelji sistemskog gušenja nezavisnog lokalnog novinartsva u Srbiji. Da se ne zaboravi i da lokalni novinari prestanu da žive sa upućenim pretnjama, već da ih otvoreno prenesu u javnost.
U vremenskom periodu koji obuhvata novembar 2024. jun 2025. godine, nezavisni lokalni mediji širom Srbije našli su se pod intenzivnim pritiscima počev od otvorenih napada na društvenim mrežama u lokalnim sredinama, preko javnog blaćenja i diskriminacije, do finansijskog iscrpljivanja i brojnih manipulacija primenjenih u modelu projektnog sufinansiranja. Tokom 2025 godine uočen je novi trend pritisaka vezan za konkurenciju na lokalu. Lokalni novinari i redakcije sve češće su mete organizovanih kampanja koje za cilj imaju urušavanje njihovog kredibiliteta i onemogućavanje slobodnog informisanja građana. Izvori takvih informacija su najčešće partije na vlasti, a prenosioci, odnosno distributivni kanali – konkurentski lokalni mediji bliski vlasti.
Tako, ono što se do nedavno događalo sporadično, sada je postala česta i neizostavna praksa– koordinisani napadi konkurentskih provladinih medija sa ciljem da diskredituju nezavisne lokalne medije.Selektivna diskriminacija, javno blaćenje lokalnih novinara i članova njihovih porodica, online nasilje i finansijski pritisci su tokom 2025. godine nastavili su da budu prisutni sa još jačim intenzitetom. Institucije na lokalu ostaju neme ili ,čak aktivno učestvuju u primeni i gradnji novih modela pritisaka, onemogućavajući medijima da profesionalno obavljaju svoj posao a građanima pravo na objektivne i kritičke informacije iz njihovih zajednica.
Analiza napada i pritisaka na nezavisne medije članice PU ’’Lokal pres’’pokazuje da su metode pritiska raznovrsne, ali sa zajedničkim ciljem – obeshrabriti novinare da kritički izveštavaju i ućutkati nezavisna lokalna glasila koja jedina pokreću pitanja od javnog interesa.
Iz tih razloga, nije dobro ćutati……Ovim nuzleterom predstavljeni su neki od primenjenih pritisaka na lokalne medije u poslednjih 6 meseci.
Fizički napadi, onemogućavanje novinara da rade svoj posao
Ova vrsta pritiska u posmatranom periodu uslovljena je političkim zbivanjima u Srbiji.
Bečej – novembar 2024.
Tokom protesta „Zastani Srbijo“, organizovanog nakon tragedije na železničkoj stanici u Novom Sadu, novinarka „Bečejskog mozaika“ Kristina Demeter Filipčev bila je izložena guranju, uvredama i pretnjama dok je snimala provokatore iz redova SNSa koji su remetili skup. Policiji je prijavila incident, a javni tužilac je doneo odluku posle 8 meseci u kojoj se kaže da nije bilo elemenata za pokretanje postupka
Šabac , Bogatić–. mart 2025.
Novinarke „Podrinskih“ i predstavnici N1, Insajdera i stranih medija fizički su sprečeni da uđu na sednicu gradske Skupštine, dok su prisustvo imali samo RTS i Mačva info. Prethodno, „Podrinske“ nisu dobijale materijale i pozive na skupštine, uz verbalne pretnje novinarkama.
Leskovac – proleće 2025.
Radnici komunalnog preduzeća fizički su ometali novinarku Jugpressa dok je fotografisala seču drveća. Incident je izazvao burnu polemiku na Facebook stranici medija, a novinarka je uz pravnu pomoć uspela da prevaziđe problem. Rezultat – lokalna vlast pristala je na ponovno sađenje stabala, ali slučaj pokazuje ranjivost novinara u malim sredinama.
Kragujevac – maj 2025
Na jednom od gradskih trgova aktivisti SNS su prikupljali potpise podršci Aleksandra Vučića.Sa druge strane grupa građana je stajala I skandirala ‘’-Pumpaj, upropastili ste Kragujevac’’. Mlada novinarka ‘’ Glasa Šumadije’’ je pratila događaj I snimala događaj kada joj je prišla pripadnica SNS I nasilnički oborila stativ I razbila telefon.
Diskriminacija i selektivni pristup informacijama
Trend isključivanja nezavisnih lokalnih medija sa javnih događaja uzeo je obeležio i 2025. godinu. „Podrinske“ iz Šapca nisu bile pozvane na sastanak ministra informisanja sa lokalnim medijima u martu, što je PU Lokal pres ocenio kao grubo kršenje Zakona o javnom informisanju i uputilo reagovanje na adresu lokalne samouprave i Ministarstva informisanja i telekomunikacija.. Ministarstvo je potom izdalo šturo saopštenje o načinjenom „propustu“, dok je gradska uprava Šapca u svom odgovoru tvrdila da su sa društvenih mreža saznali da „Podrinske više ne izlaze“..
U Bečeju se 9. marta 2025. dogodio sličan slučaj. Na sastanku s predsednikom Srpske napredne stranke, koji je donedavno bio i premijer, lokalni mediji nisu imali pristup. RTS, Blic i Tanjug ekskluzivno su izveštavali, dok je redakcija „Bečejskog mozaika“, koja preko dve decenije informiše građane ovog grada, ostala van događaja.
Samo za mesec dana /od 14. jula do 13. jula 2025. godine predstavnici lokalne samouprave Novi Bečej su izostavili portal Webinfo sa pozivne liste na 5 svojih događaja na kojima su prisustvovali i republički funkcioneri. Poslovno udruženje je dva puta uputilo svoje reagovanje na adresu predsednika opštine sa upozorenjem da krši Zakon o javnom informisanju i medijima, ali odgovora nije bilo.
Skrivanje informacija i selektivni pozivi na događaje postali su često primenljiva metoda suzbijanja kritičkog novinarstva.
Kampanje diskreditacije i pritisci konkurentskih medija
Početkom februara 2025. u Kraljevu, na konferenciji za štampu SNS-a, portal „Krug“ javno je prozvan zbog navodne „nezainteresovanosti“ za aktivnosti stranke. Konferencija je iskorišćena za otvoreni obračun s „neposlušnim“ medijima,a lokalna televizija bliska vlasti objavila snimak konferencije za štampu i nastavila kampanju diskreditacije lokalne konkurencije. Urednica „Kruga“ posle ovog događaja postala je meta desetina uvredljivih komentara na društvenim meržama, koje je, prema njenim rečima, podsticale članice lokalnog odbora SNS-a.
Komentari su usmeravani na uređivačku politiku, optužujući redakciju za neprofesionalizam i neobjektivnost. „Nekada su pretnje bile u rukavicama, sada su otvorene,“ izjavila je urednica. Kampanje diskreditacije su posebno je teške za lokalne novinare koji žive u malim sredinama gde se lične i profesionalne granice brišu.
Februar 2025-. Portal „Odjek“ iz Kruševca izveštavao je o najavljenom generalnom štrajku u jednoj kulturnoj instituciji, prenoseći izjavu sindikalnog lidera. Odmah nakon objave medisjkog priloga, zaposleni u toj ustanovi su bili izloženi pritiscima da odustanu od štrajka, a direktor institucije je javno optužio medij za „širenje dezinformacija“. Lokalni mediji u Kruševcu, povezani s porodicom visokog SNS funkcionera Bratislava Gašića preneli su obraćanje direktora institucije o kojoj je bilo reči i medijskim prilozima dodatno pojačali napad na jedan od dva nezavisna medija u gradu.
Online napadi i targetiranje žena novinarki
Tokom aprila 2025., novinarka portala „Webinfo“ iz Novog Bečeja bila je meta kontinuiranih napada direktora Turističke organizacije. On je na društvenim mrežama osporavao njen profesionalni status, nazivao je „političkim pamfletistom“, optuživao za krađu vesti i učestvovanje u „satanističkim performansima“. Uvrede su išle toliko daleko da su uključivale i članove porodice. Ovaj slučaj, kao i onaj iz Bečeja, Leskovca, Kraljeva i Kruševca pokazuju da su žene novinarke najčešća meta online nasilja i javnog blaćenja.
Nakon vesti da je policija primenila silu nad studentima ispred Fakulteta za fizičku kulturu u Novom Sadu, 28. aprila 2025. na FB stranici ‘’Bečejskog mozaika’ postavljen je komentar od strane fizičkog lica sa imenom I prezimenom ‘’Bićete počišćeni gvozdenom metlom kao I ostale ustaše koje su se nakotile u severnoj Srbiji. Profil sa koje je stigao komenatar je imao sliku i 12 prijatelja što je ukazivalo da se radi o lažnom botovskom profilu. FB sa kojeg je stigla pretnja ugašen je samo par dana kasnije.
.U toku jula sa još dva imenovana profila su stigle pretnje I uvrede na račun urednice I medija Bečejski mozaik. Indikativno je to što se takvi komentari ostavljaju ispod medijskih priloga koji prate proteste I blokade u zajednici.
Ružni komentari, vredjanja upozoravanja da će ostati bez finansijske podrške od strane države doživeli su novinari romskog medija Romski medijski servis jer su na društvenoj mreži podelili dokument koji dokazuje da se prodaje atraktivni prostor u centru Beograda koji su do sada koristili pripadnici Romske populacije za svoje potrebe. Oni su objavili da su 4 osobe iz romske OCD organizacije pristali na izmeštanje romskog centra bez obaveštavanja članova I šire romske zajednice.
Finansijska represija i “pljačka budžeta”
Finansijski pritisci na lokalne medije doživeli su kulminaciju 2025. godine. Izmene Pravilnika o projektnom sufinansiranju omogućile su provladinim medijima da kroz komisije, sastavljene pretežno od članova GONGO udruženja, preusmere ogromna sredstva politički podobnim medijima..
Kroz sistem bodovanja, predviđen Pravilnikom o sufinasiranju koji je donešen 3 dana pred Novu godinu, a stupio na snagu od 1. Januara 2025. godine ulazak u komisije za ocenjivanje projekata je obezbeđeno za one medijske stručnjake koji su i do sada donosili odluke o dodeli sredstava. Rezultat takvog bodovanja je bio da su isti ljudi na lokalu i republici odlučivali o budžetskim sredstvima i da su ih usmeravali na odabrane medije. Kandidati PU ’’Lokal pres’’su se prijavili u 158 lokalnih samouprava, a izabrani su samo u dve Obrenovcu i Svilajncu.
Sredstva za informisanje građana na lokalu , kao i dosad, je mehanizam da se nezavisni mediji drže u finansijskoj neizvesnosti. Tako su u Boru , , dve lokalne redakcije, članice Lokal presa („Timočke“ i „Bor 030“) zbog administrativnih propusta koji nisu učinjeni od strane medija, bile na ivici eliminacije iz ovogodišnjeg Konkursa za dodelu sredstava za sufinansiranje medijskih priloga na lokalu. Sporan je bio datuma predaje izveštaja iz predhodne godine. Mediji su se držali datuma u potpisanom ugovoru, a lokalna uprava datumom u revidiranom budžetu. Sporna su bila 3 dana.Tek nakon intervencije i objašnjenja LP advokata, lokalna vlast je poslednjeg dana kada je isticao rok za donošenje odluke za sufinansiranje projekata u 2025. godini odlučila da prihvati njihove predloge projekata.