Knez Lazar kao najperspektivniji brend?

Ima li
kultura koja baštini ovdašnju lokalnu tradiciju uopšte moć da privuče i
dugoročnije veže turiste? * – Sa ozbiljnijim ulaganjem u uređenje jezgra
nekadašnje srpske prestonice kao i većim brojem manifestacija vezanih za ovo
područje baziranih na srednjovekovnoj kulturi, i ozbiljnijoj reklami kad su
manifestacije u pitanju, napravili bismo solidan zaštitni znak našeg kraja –
kaže Zorana Drašković – Kovačević, direktorka Turističke organizacije opštine
Kruševac * Ništa bez ulaganja u infrastrukturu i
stvaranje brendova koji bi trajno fiksirali Kruševac na turističkoj mapi Srbije

Vidovdan, Zlatna kaciga, Leto kulture, Pozorišni
dani, Oktobarska izložba, FEDRARO, Vuletovi dani, Padeški kladenac, Belovodska
rozeta… Nabrajati događaje i manifestacije koji su se etablirali na kulturnoj
scena Kruševca i okoline oduzelo bi nam mnogo prostora, sa ogromnim rizikom da
promašimo temu u čijem je predznaku ipak turistička ponuda. Jer, koliko god
turistički i kulturni poslenici insistirali na održavanju tradicije i njenom prilagođavanju
vremenu, toliko je teško lokalne atrakcije prevesti na nivo turističkih bisera
zbog kojih bi ovde pohrlili ljudi iz vascelog sveta… ili barem kruševačke
šire okoline.

Drugim rečima, ima li kultura, koja baštini lokalnu
tradiciju, uopšte tu moć da privuče i dugoročnije veže turiste?

Kruševački kulturni i turistički poslenici prilično
su optimistični u promišljanju odgovora na ovo pitanje.

– Bogata
kulturna baština, istorija i tradicija stara više od šest vekova, pravilno i
planski usmeravana, u originalnom etno miljeu a u skladu sa geografskim
položajem Kruševca, ima neverovatnog potencijala za dugoročnu eksploataciju kao
jedinstvena turistička ponuda –
kaže Svetlana Djurdjević, upravnica Kulturno
prosvetne zajednice.

Slično razmišlja i Zorana Drašković – Kovačević,
direktorka Turističke organizacije opštine Kruševac, ilustrujući to i
konkretnim primerima:


Turistička ponuda kruševačkog kraja je gotovo spontano formirana na kulturno
istorijskom nasleđu. Srednjovekovni Lazarev grad sa brojnim svedočanstvima o
tadašnjem životu sačuvanim u Narodnom muzeju, predstavljaju nezaobilaznu
destinaciju u turističkoj ponudi Srbije. Ne samo da su realni potencijal već su
i osnova današnje turističke ponude. Uz brojne manastire u okruženju, Jastrebac
i Ribarsku Banju nadomak Kruševca, sačinjavaju solidnu osnovu za razvoj
turizma. Da bi kulturni turizam zaživeo u našem okruženju, s obzirom da u
čitavom svetu predstavlja jedan od najdinamičnijih segmenata turizma računajući
da turisti imaju sve raznovrsnije zahteve u pogledu upoznavanja turističke
destinacije, neophodno je ulaganje u infrastrukturu kao i oživljavanje epohe u
ovom slučaju srednjeg veka.

Dakle, situacija je dijagnostifikovana: potencijala
ima, samo ih treba iskoristiti na način od kojih bi svi imali koristi. A za
tako nešto je potrebno i razumevanje i konkretna podrška lokalne vlasti.

– Pomenuću
Jastrebac i prošlogodišnju akciju čišćenja jezera, koja je rezultirala
ozbiljnim planovima za razvoj izletišta i inicijativu oko preuzimanja dela
prostora od strane opštine –
nastavlja Zorana Drašković – Kovačević. – Na taj način se upotpunjuje turistički
pravac na kome su manastir Naupara, kao i pravac Ribarske Banje i manastira
Sveti Roman i Bogorodičin pokrov u Đunisu. Manifestacije bazirane na
srednjovekovnom kulturnom nasleđu koji se održavaju u okviru Vidovdanskih
svečanosti i rezultat su promotivnih aktivnosti lokalne vlasti, Turističke
organizacije i ustanova u kulturi, predstavljaju značajan sadržaj u formiranju
turističke ponude.

Lidija Rakićević, koja je na čelu Kulturnog centra
Kruševac, takodje upozorava da nije dovoljno samo ponudom zasnovanom na
negovanju kulturne baštine animirati potencijalne turiste, već je neophodno
stvoriti i sve preduslove njihovog komfornog boravka u ovom kraju. Ne kaže se
tek tako svuda u svetu da turiste treba prosto razmaziti. Drugim rečima, „nije dovoljno imati moć samo u jednom delu
neke ideje“
:


Neophodna je moć i u odnosu na celinu zadatka. Dolazak turista u naš grad je
uslovljen i nizom drugih pitanja, kao što su, neophodni kapaciteti adekvatnog,
naglašavam, adekvatnog smeštaja, uređenost i način ponude objekata, prostora i
sadržaja, čime bi trebalo da se bave ostale strukture kojima je ovo pitanje
važno. Primer veze kulture i turizma, ako izuzmemo Beograd i Novi Sad, je
manifestacija Carevčevi dani i Srebrno jezero, za koju smatram da predstavlja
idealan spoj obe ponude.

A ovo podrazumeva još mnogo posla za sve koji
shvate da bogata tradicija, pitoresknost okruženja i lokalne atrakcije ne znače
mnogo ako se od toga ne stvori jak brend i postignu svi preduslovi njegove
dostupnosti potencijalnim interesentima. I sve to podigne na nivo koji će
nadvisiti postojeću konkurenciju, jer turisti koji razmišlja i novčanikom treba
pružiti sve argumente da je doneo pravu odluku.

– Sa
ozbiljnijim ulaganjem u uređenje jezgra nekadašnje srpske prestonice kao i
većim brojem manifestacija vezanih za ovo područje baziranih na srednjovekovnoj
kulturi, i ozbiljnijoj reklami kad su manifestacije u pitanju, napravili bismo
solidan zaštitni znak kruševačkog kraja. Jatrebac i manastiri u njegovom
podnožju predstavljaju drugu značajnu celinu koja može da privuče turiste ali je
i ovde u pitanju ozbiljno ulaganje da bi se od skromnih smeštajnih kapaciteta
napravilo autentično turističko naselje čija bi arhitektura bila bazirana na
seoskoj tradiciji jastrebačkog kraja. Tu je i međunarodni festival humora i
satire Zlatna Kaciga koji bi uz adekvatnu animaciju mogao da postane atraktivan
i za turiste –
kaže Zorana Drašković – Kovačević, direktorka Turističke organizacije.

Da kulturnih dešavanja, i to ne samo u gradu već i
okolini, ne nedostaje potvrdilo je i ovo leto. Međunarodno okupljanje
satiričara, obeležavanje godišnjice Kruševačkog pozorišta, Vidovdan,
revitalizovano Leto kulture, brojne manifestacije u seoskim sredinama ali i,
recimo, ambijentu Ribarske Banje… Ipak, stiče se utisak da će se Kruševac
lakše održati na mapama srpske kulture, nego aktivirati na onim turističkim,
bez obzira na intenziviranje njegove promocije i na ovom planu. No, možda je
izazov time i veći?

– Primeri koje
navodim govore o značaju pojedinih dešavanja i manifestacija od kojih neke već
daju opštini Kruševac posebno mesto na široj turističkoj mapi a neke će to
svakako, dobrom organizacijom i detaljnim osmišljavanjem u budućnosti to moći –
kaže Lidija Rakićević,
direktorka Kulturnog centra Kruševac. – Među
njima su Međunarodni festival humora i satire Zlatna kaciga, Vidovdanski sabor
u kompleksu Lazarevog grada, kamp Filharmonije mladih na Jastrepcu, programi u
okviru LEK-a, Leta kulture u Kruševcu uz uključivanje i prostora Poslovne zone
Centar, sadržaji u okviru Pionirskog parka i Dečijeg centra, organizacija
dešavanja na Ćelijskom jezeru, poput dečijeg ribopeca, dešavanja koja za
zadatak imaju očuvanje tradicije i pravi su primer izvora srpske kulture, kao
što su: Belovodska rozeta, Padeški kladenac, Dečije izvorno stvaralaštvo u
Velikoj Lomnici, Vuletovi dani, Dani Despota Stefana Lazarevića u Nauparu,
Zvezdano Zdravinje, FEDRARO. To svakako ne znači da smo sve ideje istrošili.
Naprotiv.

Iza mnogih od manifestacija koje
se mogu pohvaliti upravo masovnošću, kao i respektabilnim kontinuitetom, stoji
Kulturno prosvetna zajednica Kruševac, čija upravnica Svetlana Djurdjević kaže:

– U
širokoj lepezi manifestacija koje organizujemo izdvajaju se Belovodska rozeta
kao jedinstveni primer u svetu obrade peščara za ukrašavanje crkava i manastira
Moravske škole sa majdanom, Padeški kladenac kao smotra izvornog stvaralaštva
od pripreme starih jela centralne Srbije, izrade predmeta upotrebne i ukrasne
vrednosti srednjevekovne Srbije do takmičenja u originalnim pesama, igrama i
narodnim instrumentima, kao i muzičkih etno grupa, do Vidovdanskog sabora u
Lazarevom gradu u okviru manifestacije VIDOVDAN. Ovaj sabor je zamišljen i već
dve godine se organizuje kao slika jednog dana iz života srednjovekovne Srbije,
odnosno Srbije iz perioda kneza Lazara, sa oživljavanjem tadašnjeg života na
dvoru, što ga čini jedinstvenim u celoj Srbiji, a kao takvog i izuzetno atraktivnim
kao turistička ponuda.

I nešto na čemu, kada je u pitanju ovdašnja kulturna baština, svakako
treba insistirati.