Poslovno udruženje asocijacije lokalnih i nezavisnih medija Lokal pres, uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy – NED), sprovelo je istraživanje o pritiscima na lokalne medije u periodu 2024-2026. godine.
U istraživanju je učestvovalo 36 predstavnika 34 medija iz 24 grada i opštine, a rezultati pokazuju da je položaj profesionalnih lokalnih medija dodatno pogoršan. Medijske slobode u prethodne dve godine učesnici su ocenili prosečnom ocenom 2,1 na skali od 1 do 10, što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodno istraživanje, kada je prosečna ocena iznosila 3,3. To je ujedno i najniža ocena od 2017. godine, od kada Lokal pres kontinuirano prati stanje lokalnog informisanja među svojim članicama.
Istraživanje pokazuje i rast straha i nesigurnosti među lokalnim novinarima. U odnosu na prethodni ciklus istraživanja, za gotovo devet procentnih poena povećan je broj ispitanika koji nisu želeli da njihov identitet bude objavljen zbog bojazni od mogućih posledica javnog istupanja.
Prema odgovorima učesnika, pritisci na lokalne medije više se ne mogu opisivati kao sporadični ili prikriveni. Oni ih ocenjuju kao sistematske, otvorene i sve intenzivnije pokušaje zastrašivanja i gušenja kritičkog izveštavanja. Mnogi smatraju da stanje „nikada nije bilo gore“, a dodatno pogoršanje povezuju sa izveštavanjem o studentsko-građanskim protestima.
Mediji koji su profesionalno izveštavali sa protesta bili su izloženi fizičkim i verbalnim napadima, javnom targetiranju, sajber napadima i različitim oblicima zastrašivanja. Istovremeno, mnogi su ostali bez javnih sredstava kroz projektno sufinansiranje ili državnog oglašavanja, što doživljavaju kao kaznu zbog izveštavanja u skladu sa profesionalnim standardima.
Najčešći oblik pritiska ostaje neravnopravan tretman u odnosu na druge medije, koji je prijavilo 78 odsto ispitanika, u odnosu na 63 odsto u istraživanju iz 2024. godine. Čak 44 odsto ispitanika navelo je pretnje putem društvenih mreža i komunikacionih platformi, dok je trećina bila izložena sajber napadima, pretnjama fizičkim nasiljem ili nezvaničnim „dobronamernim“ upozorenjima. Medijske kampanje protiv redakcija i pokušaje gašenja naloga prijavilo je po 31 odsto učesnika istraživanja. Dvanaest ispitanika prijavilo je direktne fizičke napade, dok je pet predstavnika medija iz različitih sredina navelo da su bili izloženi uznemiravanju ili praćenju od strane državnih službi i agencija, što predstavlja novi oblik pritiska u odnosu na ranija istraživanja.
Glavni izvori pritisaka i dalje su predstavnici izvršne vlasti i vladajućih političkih partija, ali istraživanje ukazuje da se među akterima sve češće pojavljuju i nepoznata lica, kao i mediji bliski vlastima koji na lokalnom nivou vode kampanje protiv profesionalnih redakcija.
Administrativni pritisci ostaju veoma rasprostranjeni. Čak 78 odsto ispitanika navodi da su bili uskraćeni za pozive na javne događaje, dok 61 odsto ukazuje na probleme u pristupu informacijama od javnog značaja, izboru članova konkursnih komisija i usmeravanju javnog novca ka privilegovanim medijima. Posebno su pogođene lokalne novinarke, koje se suočavaju sa seksističkim i mizoginim uvredama, omalovažavanjem i pretnjama.
Istovremeno, istraživanje ukazuje na dva suprotna procesa. Dok profesionalni lokalni mediji rade u sve težim političkim, ekonomskim, administrativnim i digitalnim uslovima i mnogi se nalaze na ivici opstanka, građani pokazuju sve veću potrebu za pouzdanim lokalnim informacijama i pružaju značajnu podršku medijima u svojim zajednicama.
Link na istraživanje u PDF dokumentu: Istrazivanje o pritiscima na lokalne medije 2.0