Da nas politika ne deli, već spaja


Zašto se danas mlade osobe u Srbiji odlučuju da uđu u
političke vode? Da li postoji animozitet mladih prema politici i političarima? Sa
kojim se problemima susreće politički aktivirana omladina? Na ova i mnoga druga
pitanja odgovore su nam pokušali dati mladi političari iz Novog Bečeja, Tanja
Kolarov (Socijalistička partija Srbije), Novica Blažin (Demokratska stranka),
Marko Vujackov (Srpska radikalna stranka) i Darko Somborski (Liberalno
demokratska partija).

Kolarov, Stanojev, Vujackov, Somborski, BlažinNije tajna da u Srbiji politika privlači najviše
muškarce. Da bi demokratija ličila na demokratiju, da to ne bude samo teror
većine nad manjinom (muškaraca nad ženama), iako zakonski svi imaju iste šanse
u stvaranju svojih političkih karijera, u Srbiji se veštački održava procenat
žena u politici. Sve to putem pravnih akata u kojima se određuje obavezan broj
žena u državnim organima, ili stvaranjem klubova žena u političkim partijama.

 

Zašto je manji broj devojaka od momaka koji odluče da
pristupe nekoj političkoj organizaciji? Mladi novobečejski političari su
mišljenja da su za to krivi kako muškarci tako i žene. Vekovima vladajući
patrijarhat u Srbiji je ženama uskratio ovakav vid društvenog angažovanja
pretvarajući ga u tabu temu, zabranjenu oblast u koju retko odlučuju da kroče. Nametnuta
inferiornost je od devojaka stvorila politički nezainteresovane osobe.

 

„Ne mislim da su devojke zapostavljene u odnosu na
muškarce, zato što se pre svega ceni sposobnost ljudi, i u politici. Čini mi se
da žene u Srbiji ne razmišljaju na politički način koliko muškarci“, kazao je Marko
Vujackov.

 

Tanja Kolarov smatra da su muškarci glavni krivci za to
što u Srbiji ne postoji veći broj političarki jer oni su ti koji ne daju ženama
da se bave politikom. Muškarci ih diskriminišu.

 

Novica Blažin potencijalnog krivca takođe pronalazi u muškom
delu političke populacije. „Politika je u poslednje vreme postala posao za koji
treba imati „jak stomak“ kako bi se svarili servirani društveni i državni „otpaci“
– problemi. Mislim da dobar deo žena pokušava da se politički angažuje, ali mali
broj njih i ostaje u politici. One nisu spremne da podnesu pritisak koji se
vrši na političare. Možda muškarci namerno vrše pritisak na žene sa namerom da
ih izbace iz politike.“

 

Da li se politički početnici već na samom startu svog društvenog
angažovanja ulenje i čekaju da im društvo uredi država, umesto da to bude
obrnuto, ili je u pitanju nešto drugo? Šta navodi devojke i momke da pristupe
nekoj političkoj partiji?

 

„Malo je onih koji u politiko ulaze čisto iz ideoloških
razloga. Moje viđenje toga je da treba aktivno učestvovati u društvenom životu,
u ovom slučaju na lokalu, i kreirati zdravu lokalnu sredinu. Moji razlozi
ulaska u politiku su bili ideološki, ali ulaskom dublje u politiku vidim da to
tako ne funkcioniše. Ljudi uglavnom ulaze u politiku iz koristi“, objasnio je
Blažin.

 

Darko Somborski je dodao: „Ja sam se učlanio u partiju
samo zato što sam verovao i dalje verujem u sposobnost našeg kandidata.
Mišljenja sam da ima političara koji su ušli u politiku iz koristi. Glavni
problem mladih je taj što se plaše politike i političara, sve to im se čini
strašnim, te zbog toga se i teško odlučuju da se bave politikom u Srbiji“

 

Vujackov pak smatra da se u njegovu stranku ljudi
učlanjuju zato što vole svoju državu, a ne iz koristi. „Program SRS-a je bio
najbliži mojim stavovima, zato sam se i učlanio“.

 

Svi učesnici okruglog stola u Novom Bečeju su se složili
da je jedini pravi put Srbije put ka Evropskoj uniji. Problem je taj što kada
se Srbiji spomene EU svi prvo pomisle na bezvizni režim i putovanja.

 

Da li će mladi političari u budućnosti prihvatiti
„pravila igre“ EU i uvesti Srbiju u nju? Srbija je mnogo puta u prošlosti
platila kaznu za „prolazak“ kroz crveno. Da li nas očekuje vreme kada ćemo
početi da poštujemo pravila?

 

„Kada se spomene EU mislimo na putovanja bez viza, a to
je tek prednost koja se nalazi pri samom kraju, a pruža nam ta naddržavna
organizacija. Samo kao edukovane osobe možemo da uđemo u EU. Moramo biti
informisani. Čuli smo za EU, u redu, hajde sada da vidimo šta nam sada ona nudi,
a šta oduzima“, konstatovao je Blažin.

 

Vujackov je predložio da se radi interesa omladine u
Novom Bečeju ne bi trebalo da se samo okupljaju omladinci, članovi jedne političke
partije, već da se, s vremena na vreme, skupe predstavnici mladih iz svih
političkih partija i tako zajedno rešavaju probleme.

 

Da ih politika ne deli, već spaja.