Škola spremno čeka romske djake

Romska deca u Prijepolju osnovno obrazovanje stiču uglavnom u Osnovnoj školi „Milosav Stiković“. U drugim obrazovnim ustanovama ih najčešće nema a slično je, na žalost, i sa srednjim školama u ovom kraju

 

Osnovna škola „Milosav Stiković“ iz Kolovrata praktično je jedina ustanova u kojoj osnovno obrazovanje stiču romska deca. U tekućoj školskoj godini upisano je 50-tak učenika, ali je, kao i u drugim sredinama, redovnost pohadjanja nastave – šarenolika.

 

– Možemo reći da nastavu koliko-toliko redovno  prati oko 25 učenika, uglavnom nižih razreda, kaže za „Polimlje“ Stana Marković, direktorica Osnovne škole „Milosav Stiković“. Na početku školske godine odziv romske dece je konstantno dobar, ali to traje tek nekoliko nedelja, ponekad i manje. Tada se nekako ustali broj djaka koji nastavljaju da u kontinuitetu prate nastavu. Ostali ne dolaze danima pa se pojave, pa opet usledi duga pauza. To, naravno, donosi i probleme u organizaciji nastave ali i mi smo uporni i spremno čekamo romske djake, kaže gospodja Marković.

 

Stiče se utisak da nema interesovanja romske dece da redovno pohadjaju čak ni osnovnu školu, dodaje gospodja Marković, Mi smo, zajedno sa prosvetnim inspektorom i predstavnicima Centra za socijalni rad, držali niz sastanaka sa roditeljima romske dece. Na sastancima se o svemu dogovorimo, ali posle nekoliko dana stanje postane isto kao i ranije. Pre nekoliko godina smo realizovali  projekat obrazovne podrške odabranim školama u jugozapadnoj Srbiji koji je obezbedjivao školski pribor, odeću i obuću za romsku decu. Čak i tada smo imali gotovo preslikanu današnju sitguaciju sa redovnošću pohadjanja škole tako da osnovni razlog, koji čujemo od njihovih roditelja da deca ne dolaze jer nemaju sredstava, teško da možemo prihvatiti kao jedini, kaže ona.

 

-Nema se para ni za hleb a kamo li za odeću, obuću, školski pribor, mišljenje je jednog od retkih sagovornika koji, uz zahtev da ostane anoniman, uopšte pristaje da za medije govori o tome. Znamo mi da je škola potrebna, ali su nam pre svega potrebni posao i prihodi i moramo to tako da gledamo i rešavamo redom. Kad Romi budu imali stalne poslove i stalne prihode, biće nas i u srednjim školama i na fakultetima, kaže naš sagovornik.

 

Ipak, nije sve tako loše kad je u pitanju osnovno obrazovanje romske dece. Naša sagovornica u Osnovnoj školi „Svetozar Marković“ sa zadovoljstvom navodi nekoliko učenica iz romskog naselja Jezdova Kosa koje imaju sasvim dobre ocene i koje se po uspehu i kvalitetu znanja ističu ne samo medju svojim sunarodnicima.

 

Medjutim, naša namera da razgovaramo sa njima je obeshrabrena već na prvom koraku.

 

-Niste prvu sa takvom željom, ali romska deca su izuzetno zatvorena i jednostavno niko do sada nije uspeo da sa njima razgovara za medije. Čak smo i mi prosvetni radnici ćesto u nedoumici jer na usmenoj proveri znanja uglavnom imamo njihovo ćutanje, a kad je u pitanju pisana provera znanja najčešće smo pozitivno iznenadjeni pokazanim znanjem.

 

Bilo kako bilo, obuhvat romske dece osnovnim obrazovanjem je, formalno gledano, dosta dobar. Medjutim, najveći broj učenika završetkom osnovne škole završava i školovanje uopšte.

 

Saradnik „Polimlja“ na ovim temama Dino Bajramović je započeo srednju školu upisavši se u Tehničku školu u Prijepolju.

 

-Roditelji su nekako finansijski izdržali prvu godinu srednje škole ali, za dalje nisu imali  sredstava. Nismo mogli ni da ostvarimo naknadu za prevoz u punom iznosu pa je to uticalo na njihovu odluku da prekinem školovanje. Ako se desi da ostvarim prihode koji mogu da mi obezbede nastavak škole svakako ću to uraditi, kaže Dino.

 

Ono što nesumnjivo raduje je  vrlo dobar uspeh Vanese, učenice u petom razredu Škole „Milosav Stiković“, jer se na taj rezultat nadovezuju i ostali koje ona motiviše. Najvažnije je, kaže gospodja Marković, konitunuitet njihovog interesovanja. U nižim razredima ono je evidentno, ali čim predju u kategoriju viših razreda osnovne školeinteresovanje naglo opada tako da se većina njih pojavi tek na kraju školske godine kako bi polagali razredni ispit, kaže ona.

 

Nesumnjiva je potreba da se društvo intenzivnije uključi u stvaranje uslova za izraženije učešće Roma u obrazovnom sistemu. U Prijepolju, obzirom na učešće Roma u ukupnom broju stanovnika, teško je očekivati neki temeljitiji pristup rešavanju tih problema tako da je opšti utisak da će promena ambijenta za život u Srbiji svakako presudno uticati i na interesovanje Roma u manjim sredinama za obrazovanje i napredovanje u obrazovnom nivou.