KHUVIBE KI BUTI TARO RROMA THAJ RROMNJA

Kana tano o rromano amallipa ko puchipa jek taro em importantno thaj em dikhavdi tema tani keribe, khuvibe ki buti. Oficijalno podatkija tari evidencija tari Nacionaki sluzhba bashi buti ki Srbija isi 23 milje Rroma kola tane bizi buti. Naoficijalno, o gendo tano dji ko 100 milje, a reso taro tereni sikavena kaj 97% tane bizi buti.

tur 1Nishlija Ivan Cherimi naje mashkaro olende. Kerola buti ki JKO “Medijana” , numa phenol kaj em ako isi ole buti olesiri familija but phare djivdinola tari oleski buti.

“Kerava buti ki chistocha 10 bersh. Isima trin ćhave, duj taro olende djana ki sikavni, mi rromni na kerola buti. Mi plata tano 30 milje dinarija. Isi man krediti kova iranava thaj achola man po hari taro 20 milje. Te na bikinav ko pazari prekalo vikendi na djanav sar bi djivdinavaj”.

Tari aver rig Safet Bektashevich, kova kedola sirovine (gunoj), ole da isi trin chave, jek djala ki sikavni, e rromni na kerola buti, phenol kaj djivdini 30 milje dinarijencar.

“Svako dive kerava buti, subota taj purano kurko, ptraznikija, naje, svako dive mora te kerav buti. Zaradinava ko dive 200-300 dinarija thaj e socijala, shukar. Numa me komshije anglal o duj chon gele ko azil thaj shikar olenge, ka dikhav shaj me da ka djav, kerol lafi thaj hasala o Safet, thaj gurini pli kolica ani koja isi ole kvash pherdi plastichno shishencar.

Akala tane nesave egzamplija taro djivdipe e rromengo ki Srbija, em ako e rashtra kerola napia te akava menjinipe, rezultatija gotovo naje.

“Akale bershste subvencija basho te korkoro tuke arakhe buti sine 180 milje dinarija basho Rroma thaj Rromnja. Obaveza sine te 12 chon keren odoja registrimi buti thaj te pokinen o porezi. Ko akava bersh sine jek mangipe taro Rroma, thaj ov sine odobrimo”, phenol PR tari nishko sluzhba bashi buti Vladan Krstich.

Ko Nishi naje nijek Rrom te kerol buti ki lokalno samouprava, phenola Osman Balich, prezidenti taro YUROM centar.

osman“ Dujto chlani taro amaro Hakaj phenol kaj amen sijam amalipe kova tano jek sar sare. E rromen naje odoja shansa, a na djanav ni da li ka dobinen ola. Procenti e rromengo so koerena buti ko rashtrake institucije taro 0,01, a dji ko 4-5 % sijam sar amalipa ki Srbija. Ako dikha odova dujto chlani taro Hakaj taro rashtrake bucharne than ate valjani te ovol proporcionalno sistemi, a amen isi amen amalikano konsensuz taro sa kvazidemokratikane riga thaj riga kola mangena demokratija thaj dizutno amalipa. Amen mangaja te ovol amen chisto amalikane administracije thaj javno uprava thaj me gndinav kaj tano odova baro problem ki Srbija”.

Podatkija tari Nacionaki sluzhba basho keriba buti phenena kaj ko anglune efta chon akala bershste ki Srbija khuvdje ki buti 1.752 Rroma thaj Rromnja, soj duj droma buderi numa ko nakhlo bersh. Em ako o gende akava sikavena, djaipe anglal naje kobor valjani.

Nevi Strategija basho socijalno ukljchipa thaj akciono plano seriozno valjani te dikhol akava puchipa. Jek buti tani em e Lokalne akcione planeja basho nishke Rroma thaj Rromnja kova duj chon djakeri te usvojini pe.

Roma world

Projekat_Glas_Roma_u_lokalnim_zajednicama-disclaimer