Još uvek sve deluje stihijski

Sopstveni prihodi u budzetu opštine Prijepolje iznose svega devet odsto.Opština nema plan kapitalnih investicija, a građani skoro nikakav uvid u projekte kojima se konkuriše za sredstva iz raznih fondova. Stopa nezaposlenosti dostigla 52 odsto

 

Koliki je stepen finansijske samostalnosti prijepoljske opštine, jedne od 40 najnerazvijenijih u Srbiji, dovoljno govori podatak  da sopstveni prihodi u budžetu iznose manje od devet odsto. Pre samo nekoliko dana, Skupština opštine je, bez detaljnije analize rashoda, usvojila predlog rebalansa budžeta za ovu godinu, kojim su ukupna sredstva sa kojima opština raspolaže gotovo dva puta veća nego što su bila prošle godine, pre izmene Zakona o finansiranju lokalnih samouprava kojim je učešće oština u porezima na zarade dupliran. Zahvaljujući tome,  redovni transferi uvećani su za 60 odsto u odnosu na period pre donošenja ovih zakonskih izmena.

 

Nedostaju strateški planovi

 

Kako kaže Dragiša Rakonjac, dugogodišnji rukovodilac odseka za budžet i finansije opštinske uprave, prijepoljska opština koja spada u četvrtu, dakle poslednju grupu nerazvijenih, može biti relativno zadovoljna  jer su za nju ove izmene povoljne. Pored toga, prijepoljska opština koristi i dodatna  sredstva iz fondova namenjenih razvoju infrastrukture. Pošto su to namenska sredstva, otvara se pitanje donošenja strateških planova kojima se određuju prioriteti kako bi se kvalitetnim projektima konkurisalo za ta, ali i sredstva iz drugih izvora. Po rečima Rakonjca, prijepoljska opština se uglavnom prilagođava konkursima, sredstva se dobijaju, ali ne prolaze kroz budžetske stavke, već se prebacuju direktno izvođačima radova.

 

– Republika često donosi opšte mere i daje opšte uslove ne vodeći računa o specifičnosti pojedinih sredina, odnosno celih regija, dok druge države to regulišu lider–projektima kroz koje više udruženih opština rešavaju zajednički problem. Naša ministarstva često nemaju javne pozive, što dovodi u pitanje transparentnost postupka odlučivanja o dodeli sredstava, ali neophodno je isključiti i svaku proizvoljnost u kontoli  njihovog trošenja. Ovako sve deluje stihijski – kaže Dragiša Rakonjac.

 

Prijepoljska opština je bez uvida u sopstvenu imovinu. Time se nije do sada ozbiljnije ni bavila, a takvi podaci su neophodni za  plan daljeg razvoja i ulaganja. Dosta imovine je u nadležnosti države, odnosno državnih javnih preduzeća poput “Srbijašuma”, “Srbijavoda”, “Železnice”, “Puteva Srbije”. Tu bi imovinu svaka lokalna samouprava mogla daleko efikasnije iskoristiti. Ovako,  usporava se pribavljanje brojnih dozvola, a za njihovo korišćenje opština plaća zakup.

 

Stara industrijska zona zapuštena, a za novu milion evra

 

Jedna od opština koju je direktno pogodila potpuno neuspela privatizacija upravo je Prijepolje (procena uspešnosti privatizacije je ispod devet odsto). Praktično je ostala bez  industrije. Pre “procesa  svojinske transformacije” u Prijepolju je bilo 11.000 zaposlenih, odnosno svaki četvrti stanovnik. Danas radi 5.600 ljudi, a u  industriji je nešto više od 500 radnika. Pre petnaest godina industrija je činila 35,6 odsto narodnog dohotka, a trgovina jedva deset odsto. Danas u Prijepolju industrija čini svega 14 odsto narodnog dohotka, a trgovina preko 27 odsto. Nezaposlenih je skoro 7.000 po čemu je Prijepolje među pet opština sa najvećom stopom nezaposlenosti u državi (52 odsto).  Između dva popisa, broj stanovnika smanjen je za 5.000, a  u odnosu na 1991. godinu u opštini je  preko 10.000 ljudi manje.  Svojevremeno, oko industrijske zone izgradjeno je naselje od skoro 8.000 stanovnika. Danas, tu industrijsku zonu uglavnom čine  napušteni pogoni od 60.000 kvadratih metara, što bi Prijepolju dalo šansu za neke braunfild investicije. Ali, država je vlasnik svih firmi koje su u stečaju i već celu jednu deceniju siromašna opština čeka državu da nešto učini. I dok svi ti pogoni stoje napušteni i zapušteni, prijepoljska opština nekoliko godina konkuriše kod evropskih fondova za sredstva koja ulaže u novu industrijsku zonu, očekujući da će to ulaganje omogućiti privlačenje investitora koji bi pokrenuli proizvodnju. Do sada je utrošeno preko milion evra.

 

Opština Prijepolje nema ni plan kapitalnih investicija. Ako bi po svetskim kriterijumima utvrdila  prioritete za narednih deset godina, tada bi  se smanjio uticaj politike, odnosno stvaranje novih centara moći ali i pospešio partnerski odnos sa građanima. Građani gotovo da i nemaju nikakav uvid u projekte kojima se konkuriše za bilo koja sredstva kojima se podstiču neke oblasti, bilo da je reč o poljoprivredi ili turizmu što su strateška opredeljenja ove sredine. Nažalost, iako je bila prva opština koja je usvojila Strategiju održivog razvoja, realizacija je bila porazna.

 

Do plate preko politike

 

Iako su prosečne plate u ovoj opštini manje za 25 odsto u odnosu na prosek u državi, opštinsko rukovodstvo ima primanja koja su među najvećim u državi, odnosno višetruko su iznad prosečnih primanja građana. Pored toga i bivši funkcioneri, koji se nisu uhlebili, koriste pravo da šest meseci primaju plate iz budžeta. To je bio još jedan od razloga za rebalans budžeta. Tako Prijepolje iz svoje kase, koja se sada iznosi oko milijardu dinara, plaća dva predsednika opštine, ali i gotovo dupliran broj članova Opštinskog veća. U javnim preduzećima višestruko je povećan broj zaposlenih, a zapošljava se prema dogovorima koalicionih partnera koji su na vlasti. Posle usvajanja izmena Zakona o finansiranju lokalnih samouprava Biro za društvena istraživanja  upozorio je da ovakve izmene mogu predstavljati ozbiljan udarac borbi protiv korupcije. Bez mehanizma kontrole sredstava i planova za njihovo korišćenje na dobrobit građana, lako sve može da se pretvori u suprotnost jer mogu da se formiraju novi politički centri moći. Mere ekonomske politike za 20 godina dale su male ili nikakve rezultate kad je reč o nerazvijenim opštinama. Zaostajanje se nastavlja.