BUDžET KAO (NE)OBAVEZUJUĆI AKT (5)

Nesportski o parama za sport

Interesovanje „Kragujevačkih” za raspodelu sredstava sportskim klubovima i udruženjima usledilo je nakon nezvaničnih informacija da je pred Gradsko veće u februaru ove godine stigao dokument na kome je promenjeno više stavki. Nekim klubovima je zakinut deo novca koji je Komisija odredila, nekima pridodat – a to sve u ime Komisije, čime je faktički falsifikovan zapisnik sa zasedanje te iste komisije
Upravljanje javnim finansijama spada u najmanje javne poslove lokalne samouprave, ušta su su se „Kragujevačke” uverile tokom dugogodišnje prakse izveštavanja o trošenju budžetskih para. Osim što se na taj način ugrožava pravo građana na potpuno i istinito informisanje, ništa manje nisu ugrožena ni U fokusu 340-x-90prava korisnika budžetskih sredstava umanjenjem pripadajućih finansijskih nadoknada, bez pravih objašnjenja i obrazloženja.
Lokalna vlast, po pravilu, u startu polazi od toga da zadovolji sve budžetske korisnike. Često su to i partijski „miljenici”, stranke koje su na vlasti i u fazi donošenja budžeta gledaju da svi budu namireni. Kako se budžet, najčešće, ne puni dovoljno, bar ne onako kako je planirano, u tom slučaju se biraju prioriteti. Problem je u tome što nije poznato ko određuje te prioritete, prema kojim kriterijumima i ko određuje kada će i kome da se plati.
Bili smo svedoci odluka lokalne vlasti kojima je jednima zakinuto, a drugima dato, bez da se o tome raspravljalo pred skupštinskim odbornicima, o čemu smo pisali u prethodnim brojevima. Ovom prilikom, koja više o raspodeli sredstava za finansiranje redovnih i vanrednih programa u oblasti sporta. Pokušali smo da saznamo kako raspodeljen novac namenjen za ovu oblast, ko je odlučivao o tome i da li je, eventualno, bilo nekih nepravilnosti.
Interesovanje „Kragujevačkih” za ovu temu usledilo je nakon nezvaničnih informacija da je pred Gradsko veće u februaru ove godine stigao dokument na kome je promenjeno više stavki. Nekim klubovima je zakinut deo novca koji je Komisija odredila, nekima pridodat – a to sve u ime Komisije, čime je faktički falsifikovan zapisnik sa zasedanje te iste komisije. O ovome je, navodno, obavešteno Gradsko veće još pre nekoliko meseci, ali je izostalo bilo kakvo reagovanje. Umesto toga Komisija se ni jednom više nije sastajala, a na zahtev njenih članova da se održi sastanak, takođe, nije bilo odgovora. Ipak, nije izostala (pre)raspodela novca iz budžeta za vanredne sportske događaje i manifestacije, što je deo posla Komisije, pa se postavilo pitanje svrhe njenog postojanja i zakonitosti takvih odluka.

Spornih 113 miliona

Nakon što se pročulo da klubovi muku muče zbog kašnjenja isplate ugovorenih sredstava iz budžeta i da je zadnja uplata bila pre četiri meseca, otvorila se i priča o odluci o raspodeli tog novca, koja je usvojena početkom ove godine. Pročulo se, takođe, da je bilo velikog nezadovoljstva članova Komisije, koju je formiralo Gradsko veća sa zadatkom da predloži raspodelu sredstava. Navodno, došlo je do izmena koje su urađene u njihovo ime, suprotno onom što je dogovoreno i što je trebalo da u celosti bude predstavljeno Gradskom veću koje donosi konačnu odluku. Ali, krenimo redom.
Početkom ove godine, Gradsko veće je donelo odluku (objavljenu u Službenom listu grada Kragujevca trećeg marta 2016. godine) da za 107 sportskih udruženja podeli 113,8 miliona dinara. Kako je i po kojim kriterijumima novac raspodeljen i ko je o tome odlučivao, pitali smo prvog čoveka u gradu koji je zadužen za sport, pomoćnika gradonačelnika Nikolu Uroševića, koji je ujedno i predsednik Komisije za raspodelu sredstava u ovoj oblasti.
Urošević je objasnio da je u 2016. godini za sport izdvojeno oko 150 miliona dinara, ali s obzirom da je početkom godine, u vreme kada su sredstva raspodeljivana, Fudbalski klub „Radnički“ dobio status privrednog društva čiji je osnivač grad, od tog novca „Radnički“ je u startu dobio 30 miliona dinara, na uštrb ostalih sportskih udruženja. Iz Odluke Gradskog veća koja je, takođe, objavljena u Službenom listu broj devet, nekoliko dana kasnije, ovom sportskom društvu pridodato još oko pet miliona dinara, zbog čega su pojedini klubovi ponovo bili uskraćeni za određeni iznos.
– Postoje propisani kriterijumi za donošenje odluke, ali je, pri tome, vrlo značajno to što članovi komisije tačno znaju kako funkcionišu klubovi, tako da njihovo iskustvo i novac kojim raspolažemo u najvećoj meri utiču na konačnu odluku. Komisija daje predlog Gradskom veću o tome šta smatra da grad treba da podrži u sportu, mada su klubovi često imali običaj da traže mnogo više od onoga što im stvarno treba. Godinama unazad, grad je u potpunosti finansirao sportske organizacije a da se oni ni malo nisu trudili da nađu sponzore i obezbede bar deo novca koji su u programima naveli. Moram da napomenem da je Kragujevac među retkim gradovima koji toliko novca izdvaja za sportska udruženja, kaže Nikola Urošević.
Pre gradske Komisije, prvi filter kroz koji prolaze dostavljeni programi je gradski Sportski savez, čiji Upravni odbor pregleda i boduje dokumentaciju. Ovaj posao nastavlja gradska Komisija, koju svake godine Gradsko veće iznova obrazuje. Do ove godine, ona je imala pet članova, ali nakon aprilskih izbora i promena u vlasti, praktično i ne postoji, kaže naš sagovornik. Prema njegovim rečima, razlog je u tome što Boris Kovačević, inače član Komisije, više nije član Gradskog veća, dok je drugi član Radivoje Radaković, inače kondicioni trener u „Ekonomcu“ zauzet obavezama u ovom klubu. Shodno tome, nisu pozivani ni ostali – Dušan Đurić iz Regionalnog košarakaškog saveza, i Marko Pavlović, koji sada obavlja funkciju direktora Gradskih bazena – iako su budžetska sredstva raspodeljivana za vanredne sportske događaje i manifestacije.
Mada Urošević tvrdi da Gradsko veće može da odobri određene sportske programe van konsultovanja sa Komisijom, upućujući na Pravilnik o odobravanju i finansiranju programa u oblasti sporta, tamo je ipak zapisano drugačije. Naime, tačno je da Gradsko veće može da odobri određeni program ili sportsku manifestaciju, ali u Pravilniku stoji „bez javnog poziva”, a ne bez konsultovanja Komisije, koju je Gradsko veće osnovalo baš zbog toga da predlaže finansiranje ne samo redovnih nego i vanrednih sportskih programa. Istina, Gradsko veće nema obavezu da prihvati mišljenje Komisije, može da ga izmeni ili odbaci, ali o tome treba da se izjasni Komisija, jer postavlja se pitanje zašto je uopšte formirana ako neko drugi preuzima njenu ulogu i odlučuje mimo nje.

Komisija nezadovoljna svojom odlukom

Urošević je potvrdio da Gradsko veće može da promeni odluku Komisije, ali lično misli da do sada nije bilo nikakvih izmena i da je prihvaćeno ono što su predložili i potpisali članovi Komisije. Na pitanje da li je mu je poznato da je pred Gradsko veće stigla izmenjena odluka Komisije o kojoj njeni članovi nisu znali i da su reagovali tako što su podneli prijavu Gradskom veću za falsifikat, Urošević je odgovorio da ništa o tome ne zna.
– Nešto sam o načuo, ali to su samo gradske, da ne kažem kafanske priče. Postoje zapisnici sa sastanaka Komisije, kao i njihove odluke, i sve je transparentno i podložno proveri, izjavio je pomoćnih gradonačelnika za sport.
Za razliku od pomoćnika gradonačelnika, Boris Kovačević, koji više nije aktivan u Komisiji Gradskog veća jer njegova partija LDP ne učestvuje u novoj vlasti, priznaje da je bilo izvesnih neslaganja članova Komisije zbog odluke koja je dostavljena Gradskom veću
– Primetio sam nezadovoljstvo kod nekih članova Komisije jer se insistiralo da – ako se komisija dogovori jedno i iznese to kao predlog i potpiše odluku – onda predloženo mora u tom obliku da bude predstavljeno Gradskom veću, koje neosporno stavlja tačku na raspodelu. Međutim, dolazilo je do sitnih korekcija, da li na inicijativu pomoćnika gradonačelnika za sport ili samog gradonačelnika ne znam, na moju nije jer sam ja isključivo bio za ono što je Komisija odlučila. Ljudi iz sporta koji su bili članovi Komisije smatrali su da njihov predlog treba u celovitom obliku da ide na Gradsko veće, dok su sa druge strane, predstavnici vlasti, pri čemu ne mislim na sebe, tvrdili da imaju pravo da koriguju predlog Komisije u skladu sa politikom grada u sportu. Tu mislim na pomoćnika gradonačelnika za sport, ali se verovatno i on sa nekim konsultovao, objasnio je Kovačević koji tvrdi da se zalagao da svi zajedno sednu i utvrde gde su načinjeni propusti i šta se desilo. Ali, pošto je došlo do prekida komunikacije između pojedinih članova Komisije i njenog predsednika, to nije bilo moguće. Kasnije se ušlo u predizbornu kampanju, došlo je do promene u sastavu koalicije na vlasti, tako da nije upoznat sa time šta se dalje dešavalo.
Do kakvog je nesporazuma došlo, zašto je bilo neslaganja i da li zaista postoji prijava za falsifikovanje odluke – pokušali smo da saznamo i od ostalih članova Komisije, ali oni nisu bili dostupni ovom prilikom.
GRADSKI SPORTSKI SAVEZ

Dobro smo obavili svoj posao

Obaveza sportskih klubova je da svoje aplikacione formulare i programe za narednu godinu dostave Sportskom savezu, koji ih detaljno pregleda i boduje.
– S obzirom da smo dobro informisani, znamo kolika su sredstva potrebna klubovima i koliko kome treba da opredelimo. Upravni odbor Saveza, nakon dvadesetak dana gotovo danonoćnog rada, donosi svoj

VESNA DESPOTOVIC pomocni trener kosarkasica U19 zene kosarkaske reprezentacije Srbije, Novi Becej 23.06.2015. godine Foto: Marko Metlas Kosarka, Srbija U19
VESNA DESPOTOVIC pomocni trener kosarkasica U19 zene kosarkaske reprezentacije Srbije, Novi Becej 23.06.2015. godine Foto: Marko Metlas
Kosarka, Srbija U19

predlog finansiranja sportskih klubova i predaje ga Nikoli Uroševiću, zapravo Komisiji Gradskog veća. Od 100 posto naših predloga gradska Komisija preinači otprilike polovinu. Oni imaju svoje viđenje i kriterijume i mi možemo da se slažemo ili ne. Gradsko veće donosi konačnu odluku za koju mislimo da je negde dobra, a negde nije. Postoji, međutim, strategija sporta, zbog čega pretpostavljamo da je odlučeno drugačije, kaže predsedenica Upravnog odbora Sportskog saveza grada Vesna Despotović.
Ona smatra da je najbitnije da se u potpunosti ispoštuju programi za koje su klubovi dostavili, jer je neophodno da se podmire osnovne potrebe klubova. Tu podrazumeva troškove prevoza na utakmice, zakup sale i slično, a za sve drugo ako ima.
– Mislim da je Sportski savez uradio svoj posao izvanredno. Mnogo smo se trudili, jer ne treba ni jedan klub da se ugasi, svi treba da se takmiče, zaključuje Vesna Despotović.

ZAŠTO KASNI IZRADA STRATEGIJE

Papiri nisu važni

Zanimljivo je da je grad Kragujevac na listi osam gradova koji nisu dostavili Strategiju razvoja sporta za naredne četiri godine u roku koji je propisalo Ministarstvo omladine i sporta. Trebalo je da sve lokalne samouprave do šestog januara ove godine dostave ovaj dokument, a na zvaničnom sajtu Ministarstva stoji da su to učinile 134 lokalne samouprave. Tri jedinice lokalne samouprave su usvojile Program razvoja sporta i u procesu su zvaničnog dostavljanja Ministarstvu – Svrljig, Smederevo i Medveđa. Osam lokalnih samouprava je u procesu pisanja ili je Program razvoja sporta završen i pred usvajanjem je od strane nadležnog organa jedinice lokalne samouprave. Na listi gradova i opština koje nisu donele ovaj dokument su osim Kragujevca, Stara Pazova, Knić, Bor i Zaječar koje imaju napisan program i očekuje se usvajanje, dok se u Sjenici, Novom Kneževcu i Malom Iđošu tek piše strategija.
Pomoćnik gradonačelnika za sport Nikola Urošević objašnjava da su bili na više sastanaka u Ministarstvu, ali da je ostalo da se ovaj dokument dobro odradi.
– Mi imamo strategiju koju smo postavili oktobra 2014. kada je došlo do promene vlasti, a reč je podršci školskom sportu. To što je mi strategiju trenutno nemamo na papiru, za mene je manje bitno. Bitno je šta se radi u praksi. Mi imamo dobre odnose sa Ministarstvom i ono je tolerantno, s obzirom da je došlo do promene vlasti i ljudi koji rade na tome. Očekujemo nove sastanke kako bismo ponovo prošli sve korake i usvojili ovaj dokument, kaže Urošević.

Kragujevačke

nuns u fokusu