Srbija – distributivni centar?

Zbog nestabilne političke situacije,
ali i spore izgradnje infrastrukture i industrijskih zona, Srbija gubi
milijarde evra, jer bi inače mogla postati vodeći regionalni distributivni
centar robe široke potrošnje, piše najnoviji broj Ekonomist magazina

Beograd bi mogao da preuzme ulogu
regionalnog distributivnog centra robe široke potrošnje za region Zapadnog
Balkana, a neke firme, poput Krafta, najavile su da će tu smestiti centralni
magacin za region koji obuhvata zemlje bivše SFRJ i Albaniju, piše Ekonomist.

Veliki investitori još su oprezni, uprkos
tome što Srbija ima najviše stanovnika od zemalja u regionu, visok potencijal
rasta potrošnje robe široke potrošnje, a Beograd kao najveći grad u tom regionu
ima odličnu geografsku poziciju.

Dogovor da Beograd bude jedan od
glavnih distributivnih centara robe široke potrošnje za Jugoistočnu Evropu
usvojen je još 1997. godine na sastanku ministarstava transporta EU u
Budimpešti. Zbog nestabilne političke situacije investicije su otišle u Budimpešu,
kojoj su velike logističke kompanije donele milijarde evra: prema podacima
mađarskih medija, logističke usluge su u 2005. doprinele sa 800 miliona evra
BDP-u te države, i činile su trećinu BDP-a Budimpešte. Glavni logistički igrači
očekuju da ce u narednih osam godina to tržište porasti između dva i tri puta.

Stopa rasta ovog tržišta od 2000.
naovamo u Mađarskoj je iznosila između 10 i 30 odsto godišnje.

Potrošnja robe široke potrošnje u zemljama bivše SFRJ
i Albaniji raste, pa nastaje i potreba da se distributivni centri lociraju u
nekoj od zemalja zapadnog Balkana, a kao najlogičnije rešenje nameće se okolina
Beograda. Odatle bi se robom snabdevali Beograd i Srbija kao potencijalno
najveća tržišta, zatim Hrvatska, te Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i
Crna Gora u kojima raste standard potrošača, a samim tim i potražnja za svim
vrstama roba, piše novi Ekonomist magazin.